su delovi biljaka koji se ne vare, a sadrže dosta organskih hemijskih sastojaka. Podjednako ih ima i u sušenom i u svežem povrću, zatim u ljuskama žitarica i u kori voća. Biljna vlakna su značajna za ljudski organizam jer pomažu pri izbacivanju otpadaka; smanjuju mogućnost pojave polipa nacrevnoj sluznici; smanjuju nivo štetnog holesterola; utiču na smanjenje lučenja insulina sprečavjući tako nastanak šećerne bolesti. Poželjno je uneti 20 do 30 gr biljnih vlakana tokom dana, kolika je inače potreba organizma. Osobama koje imaju problema sa organima za varenje savetuje se da izbegavaju namernice bogate biljnim vlaknima. Primera radi i kao neki orjentir za prisutnost bioljnih vlakana: obrok graška sadrži 10 gr, u kori jabuke ih ima 3 gr, a u 50 gr suvih smokava 9 gr.